fbpx

Nakon dugogodišnjeg iskustva i ekspertize u svojoj oblasti, bilo da je to IT, HR, marketing, prodajna ili neka druga pozicija, unapređeni ste na lidersku poziciju. 

S obzirom da ste ekspert u svojoj oblasti, od vas se sada očekuje da znanja delite i sa članovima svog tima, kao i  da ih motivišete, delegirate zadatke, i budete njihov model i uzor. 

Osim toga, vi treba da im približite kompanijske vrednosti, da im predstavite ciljeve koje je bitno ostvariti, da uvodite nove zaposlene i kolege u projekat i još mnogo toga…

Sve ovo može predstavljati izazov za tek unapređenog zaposlenog, jer pored svog ekspertskog znanja, on/ona nema dovoljno iskustva u vođenju i motivisanju ljudi.

“Pre nego što postanete lider, uspeh se ogleda u ličnom razvoju. Nakon što postanete lider, uspeh se ogleda u razvoju drugih.” Jack Welch

Uloga lidera nosi sa sobom potpuno nove odgovornosti, koje pre svega uključuju upravljanje ljudima.

Liderska pozicija zahteva potpuno nove veštine, znanja i sposobnosti i baš zbog toga predstavlja veliku promenu za osobu koja prolazi kroz ovaj proces tranzicije.

Koje su to nove veštine koje lider treba da razvije?

Upravljanje ljudima i efikasno liderstvo zahteva razvoj određenih novih veština, pored postojećih tehničkih znanja i veština. Te veštine se odnose pre svega na:

  • Unapređenje komunikacionih veština
  • Postavljanje ciljeva
  • Upravljanje konfliktima
  • Delegiranje
  • Veštine aktivnog slušanja
  • Uvođenje i negovanje feedback kulture
  • Organizacija vremena
  • Strateško razmišljanje
  • Samomotivacija i motivacija članova tima
  • Upravljanje promenama
  • Upravljanje odnosima
  • Veštine pregovaranja
  • ….

 

Da bi lideri bili uspešni na svojim novim pozicijama potrebno je da zadovolje sledećih 5 dimenzija:

1. SAMOSVEST – da budu svesni sebe i segmenata u kojima postoji prostor za poboljšanje. Samosvest je ključna da bismo razumeli sebe, i isto tako da bi nas i drugi bolje razumeli.

👉Istraživanja su pokazala da 95% ljudi misli za sebe da ima visoko razvijenu samosvest, dok se u  realnosti ovaj procenat kreće između 10-15%.

Visoko samosvesni lideri su u stanju da razumeju svoje emocije, i načine na koje njihove emocije utiču na njihove akcije, ponašanja, odluke i dr.

2. SAMOKONTROLA – kada postanemo svesni svojih dobrih i loših strana, sledeći korak je da pronađemo načine da upravljamo sobom i svojim reakcijama. Dakle, lideri moraju da razvijaju svoju fleksibilnost i adaptibilnost za promene.

Lideri na svakodnevnom nivou komuniciraju sa velikim brojem ljudi: članovima tima, klijentima, nadređenima…

To zahteva od njih da budu u stanju da prihvataju drugačije percepcije, ideje, kritike, i prilagode svoje reakcije svakoj konkretnoj situaciji.

3. SAMOMOTIVACIJA – da bi mogli da motivišu druge ljude, lideri moraju pre svega da imaju sposobnost da motivišu sami sebe. Da bi preneli drugim ljudima viziju, strategiju i vodili ih ka ostvarenju zajedničkih ciljeva, potrebno je da lideri pre svega i sami veruju u sebe i da sa tom energijom motivišu i ljude oko sebe.

Prve tri dimenzije se odnose na upravljanje sobom, dok se naredne dve dimenzije odnose na upravljanje drugima:

4. SVEST O DRUGIMA – tek kada su svesni sebe, lideri mogu da razviju svest i o svojim članovima tima i svom okruženju.

Da bi razvili svest o drugima, lideri bi trebalo da imaju razvijene visoke nivoe empatije. Vrlo je važno da lideri razviju sposobnost da se stave u poziciju drugih i sagledaju neke druge perspektive i razmišljanja, kako bi mogli da uspostave kvalitetne odnose sa svojim članovima tima.

I poslednja, i opet ne manje važna dimenzija je:

5. UPRAVLJANJE ODNOSIMA – podrazumeva upravljanje odnosima u timu, rešavanje konflikata, i kao i kod prethodnih dimenzija – slušanje, empatija i konstruktivna komunikacija su ključne veštine koje je potrebno razvijati.


👉Istraživanja su pokazala da samo 10% konflikata nastaje zbog sukoba mišljenja, dok čak 90% nastaje zbog pogrešnih tumačenja nastalih na osnovu neverbalne komunikacije (tona glasa, mimike, pokreta i sl.)


Upravljanje odnosima je takođe vrlo važno za jačanje i razvoj saradnje, timskog rada i komunikacije. 

Ovih 5 dimenzija potiču iz koncepta Emocionalne inteligencije i imaju široku primenu u razvoju liderskih veština. 

Preporučujemo vam i da pročitate sjajnu knjigu autora Danijela Golemana – “Emocionalna inteligencija” koja je prevedena i na naš jezik.

 

SAVETI za tranziciju sa ekspertske na lidersku poziciju

Ukoliko ste i vi trenutno u procesu tranzicije sa ekspertske na lidersku poziciju, verujemo da se suočavate sa mnogo izazova, preispitivanja i neizvesnosti. 

I opet, to samo znači da ste iz svoje zone komfora prešli u fazu učenja, i da ćete naučiti mnogo novih i zanimljivih stvari.

U nastavku pročitajte nekoliko korisnih saveta koji vam mogu značiti kada se nađete u svojoj novoj ulozi – ulozi lidera.

#1 Uspostavite jasnu i otvorenu komunikaciju sa članovima svog novog tima

Komunikacija je most koji povezuje ljude. Otvorenost u komunikaciji doprineće da se povežete sa svojim članovima tima i da steknete njihovo poverenje

Tek kada imate poverenje u timu, možete uspešno delegirati, organizovati i uspostaviti kulturu davanja i primanja povratne informacije (feedback-a).

#2 Razvijte kulturu davanja i primanja povratne informacije (feedback-a)

Feedback je jedan od najboljih načina da učimo o sebi i da se razvijamo. Lider treba da bude otvoren za prihvatanje feedback-a od strane članova svog tima, kako bi stalno mogao da poboljšava određene segmente u svom stilu rada.

Takođe, lider treba da bude otvoren i da pruži konstruktivan feedback na ponašanje svojih članova tima.

👉Istraživanja su pokazala da čak 65% zaposlenih želi da dobija više povratnih informacija

👉Dok 43% visoko angažovanih zaposlenih dobija feedback najmanje jednom nedeljno

👉72% zaposlenih se oseća ispunjeno i zadovoljno svojim poslom, kada dobija iskrene i dosledne povratne informacije

Ono što je vrlo bitno zapamtiti jeste da se Feedback daje uvek i samo na PONAŠANJE, a nikako na ličnost osobe!

#3 Delegirajte na dnevnom nivou

Nemojte da dozvolite sebi da upadnete u ‘zamku’ – “Mogu ja sve sam/a.” ili “Ja ću to najbolje uraditi”. 

Kako ne biste pregoreli, i doživeli stanje burnout-a, delegirajte zadatke članovima svog tima. 

Delegirajte na dnevnom nivou i dozvolite i svom timu da nauči nešto novo uz vašu pomoć. 

Slažemo se, delegiranje zahteva vreme, dok objasnite timu šta i kako treba da bude urađeno, i opet nakon što im prvi put nešto objasnite, već sledeći put će oni znati to sami da urade i dugoročno gledano vi ćete imati više vremena za druge aktivnosti.

#4 Vodite ljude svojim primerom

Budite model i uzor svojim članovima tima. Ponašajte se onako, kako očekujete da se i vaši članovi tima ponašaju. Trudite se da vrednosti koje neguje kompanija i sami usvojite i prenesete ih na ljude koje vodite.

Neka u vama pronađu inspiraciju za svoje buduće poduhvate i ciljeve.

I uvek budite spremni da učite, učite i učite o sebi i drugima. Jer u liderstvu proces učenja nikada ne prestaje.

Negujte svoju autentičnost i odvažite se da zakoračite u proces promene. 😊

—————————————————-

Program Management 3.0 je inovativno rešenje za lidere koji upravljaju talentima u agilnim okruženjima. Na ovom programu dobićete set alata i tehnika uz pomoć kojih možete osnažiti svoj liderski potencijal i izgraditi svoj autentičan liderski stil.

Prijavite se za naš newsletter

Svakog ponedeljka u vašem inboksu korisni saveti i informacije na različite teme ličnog i profesionalnog razvoja.